RTS
Doznajte sve o OZNI
Zakon o otvaranju tajnih dosijea građana, koji bi trebalo da bude usvojen do kraja godine, predviđa objavljivanje imena svih saradnika tajnih službi čije je špijuniranje za građane imalo tragične posledice.
Bezbednosno-informativna agencija podržava usvajanje takvog zakona, ali i upozorava da on mora da ima ravnotežu između potreba demokratskog društva i očuvanja nacionalne bezbednosti Srbije.
Ako se otvore tajni dosijei, znaće se ko su ti ljudi čije su informacije krojile živote, i karijere i zbog kojih su mnogi stradali i bežali.
Planirano je otvaranje dosijea OZNA, UDBA i RDB, to jest, svih prethodnika sadašnje Bezbednosno-informativne agencije. Ipak, zakon ne obuhvata otvaranja dosijea vojnih službi bezbednosti.
Aleksandar Jugović iz Srpskog pokreta obnove izjavio je da će građani Srbije imati pristup podacima koje su o njima vodile službe bezbednosti.
"Biće sprečena zloupotreba tih podataka, biće rešene sudbine ubijenih i nestalih u proteklim periodu, biće omogućena rehabilitacija žrtava i biće obezbeđen diskontinuitet u radu službi bezbednosti u odnosu na prethodni period", rekao je Jugović.
"BIA smatra da takav zakon treba doneti, nužan je, ali taj zakon jednom za svagda na celovit i sveobuhvatan način treba da reši pitanje otvaranja dosijea koje su sve službe vodile protiv svojih građana", naveo je šef kabineta direktora BIA Jovan Stojić.
Svako ima pravo da svoj dosije ili njegov deo uzme, ili da zatraži uništavanje dosijea u ličnom prisustvu. To pravo imaju i naslednici do četvrtog kolena. Strogo je zabranjeno otkrivanje podataka o trećim licima koji se pominju u dosijeima, bez njihove saglasnosti.
Iz tajnih dosijea trebalo bi da se otkrije da li i danas u državnoj službi, strankama, ima saradnika službi bezbednosti. Građani koji žele uvid u svoj dosije imali bi pravo da znaju imena policijskih saradnika.
"Donošenje jednog takvog zakona ne znači da će sad novine moći da pišu ko je bio predmet nekog obrađivanja, koje je bio prisluškivan, praćen. Taj zakon mora da bude prevashodno donesen da bi neki ljudi koji su bili klevetani, pretrepeli štetu, mogli da nađu zadovoljenje pravde", istakao je Stojić.
Bez značaja za važne istorijske događaje
Državni sekretar Ministarstva pravde Slobodan Homen kaže da je imao priliku da vidi svoj dosije.
"Nažalost, otvaranje dosijea je trajalo samo nekoliko meseci, pa sigurno 30 posto stvari nije istinito. I kada vi objavljujete u javnosti te podatke tek tako, neki građani će zaista imati probleme i, možda, će im biti ukaljan ugled bez ikakvog razloga", kaže Homen.
Stručnjaci iz Instututa za savremenu istoriju smatraju da u ličnim dosijeima građana neće biti materijala ni činjenica koje bi rasvetlile važne događaje, od 1944. godine do danas
"Saznajni kvalitet tih dosijea je loš u njima su tračevi, kafanske priče. Sada će se videti da su većina saradnika Aleksa Žunjić i Ilija Čvorović", kaže istoričar Predrag Marković.
"Mi ćemo imati višak skandaloznog materijala o poznatim ljudima, dosta razočaranja ko je sve prijavljivao policiji. Međutim, to se dešavalo u čitavoj Istočnoj Evropi i to je normalno", naveo je Marković.
U nacrtu zakona propisane su i kazne za zloupotrebe dosijea - od 6 meseci do 5 godina za objavu podataka bez saglasnosti osobe čiji je dosije. U SPO očekuju da zakon posle usaglašavanja neće pretrpeti suštinske promene.
Novi zemljotres na Novom Zelandu
Ovaj poslednji potres, sa epicentrom na dubini od samo 6,4 kilometra i na udaljenosti od 10 kilometara od centra grada, bila je jedna od jačih seizmičkih aktivnosti posle snažnog subotnjeg zemljotresa, jačine 7,1 stepena Rihterove skale, koji je izazvao najveće štete u poslednjih 80 godina, prenela je agencija Rojters.
Desetak naknadnih potresa, od koji su dva bili jačine 5,4 stepena Rihterove skale, i juče su pogodili taj drugi po veličini novozelandski grad, a od subote ih je ukupno bilo više od 140.
Gradonačelnik Krajstčerča Bob Parker je izjavio da je podrhtavanje tla dodatno oštetilo zgrade na kojima je već pričinjena šteta posle subotnjeg zemljotresa.
Agencije su prenele i reči novozelandskog premijera Džona Keja koji navodi da je od 160.000 kuća, oko 100.000 uništeno i da mnoge neće moći da budu popravljene.
Zemljotres tokom vikenda bio je među 10 najjačih koji su zabeleženi na Novom Zelandu, koji se nalazi između pacifičke i indo-australijske tektonske ploče.
U državi se godišnje zabeleži više od 14.000 zemljotresa, od kojih oko 20 dostigne jačinu od oko pet stepeni Rihtera.
Srpski državljanin poginuo u udesu
Povređeni su prevezeni u bolnicu u Slavonskom Brodu.
Šesti učesnik u saobraćajnoj nesreći, vozač K.J (37), državljanin BiH, prošao je bez povreda.
Nesreća se dogodila kad je vozač izgubio kontrolu nad kombijem registarskih oznaka BiH i s autoputa skliznuo u odvodni kanal.
Autoput je bio zatvoren za saobraćaj oko pola sata.
BiH i Albanija bez viza do kraja godine
Bosna i Hercegovina i Albanija ispunile su sve tehničke uslove za ukidanje viza za zemlje EU, što je potvrdila i Evropska komisija u najnovijem izveštaju, tako da bi bezvizni režim mogao da bude odobren do kraja godine, izjavila je izvestilac Evropskog parlamenta za bezvizni režim Tanja Fajon.
Ona je radiju Slobodna Evropa rekla da se nada da će Evropski parlament o tome glasati krajem septembra ili najkasnije početkom oktobra.
Fajonova je navela da je moguće da unutar Unije postoje politička dvoumljena oko toga.
Izvestilac EU za bezvizni režim nije mogla da naznači tačan datum ukidanja viza za BiH i Albaniju, ali je rekla da bi se to moglo realno očekivati za kraj godine. Ona sama je predložila da to bude pre Božića.
Fajonova je istakla da je vizna liberalizacija tehnički proces i da nema političkih razloga da se odugovlači ukoliko su svi uslovi za ulazak u bezvizni režim ispunjeni, što je priznala i Evropska komisija.
Uostalom, zaključila je Fajonova, ukoliko bi u igru ušla politička pitanja, Unija bi mogla da izgubi kredibilitet.
I Halid Genjac, predsedavajući Zajedničke komisije za evropske integracije, takođe je najavio da bi građani BiH mogli do kraja godine da budu oslobođeni viza za zemlje EU.
Genjac je to najavio u Sarajevu tokom razgovora sa šeficom Odeljenja za BiH pri Generalnoj direkciji Evropske komisije za proširenje, Paolom Pampaloni.
On je rekao da će će se u Evropskom savetu 15. septembra održati sastanak Komisije za vize i Komiteta za zapadni Balkan na kome bi trebalo da bude usvojena konačna pozitivna preporuka o liberalizaciji viznog režima za BiH.
Ulje iz rezervi 119 dinara
Odbor za privredu Vlade odlučio je da litar ulja iz Robnih rezervi košta najviše 119 dinara. Država će na tržištu intervenisati sa 5 hiljada litara ulja, a predloženu cenu Vlada bi trebalo da usvoji na prvoj narednoj sednici. Tako će ulje moći da se kupi za dva-tri dana.
Očekuje se da se nakon te intervencije snadbevanje normalizuje i da proizvođači cene ulja prilagode nivou onog iz robnih rezervi.
Premijer Srbije Mirko Cvetković rekao je da su nestašice ulja psihološke i da će stanje na tržištu biti normalizovano u narednih dan ili dva.
"Mi smo veliki izvoznik ulja, naš peti izvozni poljoprivredni artikal je ulje i potpuno je besmisleno da u zemlji koja 40 odsto proizvodnje ulja izvozi nema dovoljno ulja. Ne radi se o nestašicama, već o psihološkom pritisku sa strane. Neću da ulazim u to da li je on spekulativan ili ne, bez dokaza", rekao je srpski premijer.
Bista Lole Đukića u holu RTS-a
Povodom 15 godina smrti Radivoja Lole Đukića u holu naše kuće postavljena je bista poznatog televizijskog, pozorišnog i filmskog reditelja i komediografa. Bista je rad vajara Gradimira Aleksića i poklon Đukićeve supruge Jelene RTS-u.
Ime i lik nezaboravnog majstora TV igre pod krovom kuće u čijim arhivima se čuva njegovo delo. Serijama Lole Đukića započela je ovdašnja istorija prave TV gledanosti. "Servisna stanica", "Muzej vostanih figura", "Crni sneg", samo su deo niza koji čini više od 200 humorističkih emisija i tv komedija koje je napisao i režirao.
"Pamtim prazan grad, puste ulice, čak i moja generacija koja je tad imala dvadesetak godina gledala je "Servisnu stanicu", izjavio je jedan od gledalaca Miša Sovilj.
Serijom "Ogledalo građanina pokornog" postavio je temelje novog žanra. Njegovo celokupno delo u temeljima je Televizije Beograd. Osnivač je i Humorističkog pozorišta u Beogradu, današnjeg Pozorišta na Terazijama.
„Čitavog života žigosao je ljudske slabosti, borio se protiv malih bogova, poglavito onih živih, obračunavao se sa prenaglašenom samosvešću i sujetom, a vekovaće, pretpostavljam protiv svoje volje, - u mermeru", rekao je prilikom otkrivanja biste direktor Televizije Beograd Nikola Mirkov.
Čast otkrivanja biste pripala je upravo Mirkovu, kako kaže „onom klincu kojem je pre pola veka, kao i rođenom sinu uostalom, zabranio da u njegovoj kući igra preferans".
„Pošta koju odajemo legendarnom Loli Đukiću je i omaž svima onima koji su se hrabro suočavali sa izazovima i mogućnostima novog medija", zaključio je Mirkov.
Lola Đukić "po kapacitetu" je ravan velikoj fabrici zabave, govorio je Mihiz. Na delo tog značajnog stvaraoca od večeras podseća i ova bista.
Srbija i EU nastavljaju dijalog
Predsednik Srbije Boris Tadić i visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Ketrin Ešton dogovorili su se da Beograd i Brisel nastave dijalog o usaglašavanju stavova o rezoluciji o Kosovu, saopšteno iz Kabineta predsednika Srbije.
Tadić i Eštonova razgovarali su u Briselu skoro dva sata iza zatvorenih vrata, ali detalji tog razgovora nisu poznati.
Iz kabineta Ketrin Ešton saopšteno je da su ona i predsednik Srbije razgovarali o "koracima koje treba preduzeti posle mišljenja Međunarodnog suda pravde o Kosovu", saopšteno je iz kabineta šefice evropske diplomatije.
"Ketrin Ešton i Boris Tadić su se dogovorili da budu u kontaktu u sredu," navodi se u šturom saopštenju iz Brisela.
Predsednik Srbije i visoka predstavica EU nastojali su da usaglase stavove Srbije i EU o rezoluciji o Kosovu, koja će se naći pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija 9. septembra.
Pre sastanka i Beograd i Brisel su potvrdili spremnost da zajednički rade na usaglašavanju teksta koji bi bio prihvatljiv obema stranama.
Članice Evropske unije postigle su ranije dogovor o "određenim" smernicama koje su zajedničke za sve članice Unije, kako za one jesu priznale nezavisnost Kosova, tako i za one koje nisu.
Predlog EU, o kojem su raspravljali Eštonova i Tadić, zasnovan je na tim stavovima, sličnim onima koje je šefica EU za spoljnu politiku i bezbednost saopštila još 22. juna.
EU kao kompromis vidi insistiranje "na dijalogu", u cilju doprinosa "miru, stabilnosti i bezbednosti u regionu".
Najvažnija ponuda Unije bila je da posreduje u dijalogu između Beograda i Prištine o pitanjima koja su od važnosti za unapređenje života građana i to su bili dovoljno neutralni stavovi za sve članice Unije.
Završen sastanak Tadić - Ešton
Predsednik Srbije Boris Tadić u Briselu razgovarao je sa šeficom diplomatije Evropske unije Ketrin Ešton o usaglašavanju stavova o rezoluciji o Kosovu o kojoj će Generalna skupština Ujedinjenih nacija raspravljati 9. septembra.
Kako se očekuje, tokom večeri će biti izdati pisano saopštenje visoke predstavnice Ketrin Ešton i verovatno izjava novinarima ili saopštenje predsednika Tadića.
Poruke koje su stizale neposredno pred sastanak govore da su i Srbija i Evropska unija spremne na dogovor, javlja dopisnik RTS-a iz Brisela Dušan Gajić, dodajući i da niko u Briselu ne može sa sigurnošću da tvrdi da će do tog dogovora doći.
Članice Evropske unije postigle su dogovor o "određenim" smernicama koje su zajedničke za sve članice Unije, kako za one jesu priznale nezavisnost Kosova, tako i za one koje nisu.
Predlog EU, o kojem raspravljaju Eštonova i Tadić, raznovan je na tim stavovima, sličnim onima koje je šefica Eu za spoljnu politiku i bezbednost saopštila još 22. juna.
EU kao kompromis vidi insistiranje "na dijalogu", u cilju doprinosa "miru, stabilnosti i bezbednosti u regionu".
Najvažnija ponuda Unije bila je da posreduje u dijalogu između Beograda i Prištine o pitanjima koja su od važnosti za unapređenje života građana i to su bili dovoljno neutralni stavovi za sve članice Unije.
Kako dopisnik RTS-a naglašava, pitanje je da li će ti stavovi biti dovoljno neutralni i za Beograd.
Susret Tadić - Ešton
Predsednik Srbije Boris Tadić u Briselu razgovara sa šeficom diplomatije Evropske unije Ketrin Ešton o usaglašavanju stavova o rezoluciji o Kosovu o kojoj će Generalna skupština Ujedinjenih nacija raspravljati 9. septembra.
Poruke koje su stizale neposredno pred sastanak govore da su i Srbija i Evropska unija spremne na dogovor, javlja dopisnik RTS-a iz Brisela Dušan Gajić, dodajući i da niko u Briselu ne može sa sigurnošću da tvrdi da će do tog dogovora doći.
Članice Evropske unije postigle su dogovor o "određenim" smernicama koje su zajedničke za sve članice Unije, kako za one jesu priznale nezavisnost Kosova, tako i za one koje nisu.
Predlog EU, o kojem raspravljaju Eštonova i Tadić, raznovan je na tim stavovima, sličnim onima koje je šefica Eu za spoljnu politiku i bezbednost saopštila još 22. juna.
EU kao kompromis vidi insistiranje "na dijalogu", u cilju doprinosa "miru, stabilnosti i bezbednosti u regionu".
Najvažnija ponuda Unije bila je da posreduje u dijalogu između Beograda i Prištine o pitanjima koja su od važnosti za unapređenje života građana i to su bili dovoljno neutralni stavovi za sve članice Unije.
Kako dopisnik RTS-a naglašava, pitanje je da li će ti stavovi biti dovoljno neutralni i za Beograd.
Zarobljeni u svojoj zemlji
U sukobima između vlasti Somalije i pripadnika pobunjeničke grupe Al Šabab, koji već dve nedelje ne jenjavaju u prestonici Mogadišu, poginulo je najmanje 230 ljudi, a 400 je povređeno, saopštile su Ujedinjene nacije.
Portparol UNHCR-a Melisa Fleming je izjavila da građani ne mogu da napuste prestonicu Somalije i potraže utočište u susednim zemljama zbog okršaja koji se odvijaju na ulicama grada.
Za protekle dve nedelje oko 23.000 ljudi je napustilo Mogadišu. Mnoge izbeglice su odlazile peške, dok su neki davali poslednje pare za mesto u autobusu koji bi ih odvezao van grada.
Prema tvrdnjama izbeglica koje su uspele da stignu u Etiopiju, Keniju i Puntlend, deo Somalije koji ima autonomiju, ulice Mogadišua su puste jer se ljudi plaše da napuste svoje domove.
"Jedna žena koja je uspela da izbegne rekla je da na ulicama jedino mogu da se vide tela ljudi", rekla je Flemingova na konferenciji za štampu u Ženevi.
Flemingova je istakla da su ljudi zarobljeni u ratnoj zoni, jer je bežanje postalo opasno i teško ostvarljivo.
Prema saopštenjima UNHCR-a, humanitarna pomoć sve ređe stiže u Mogadišu, gde se najmanje 300.000 ljudi bori za opstanak.
Pripadnici Al Šababa, bliskog Al Kaidi, kontrolišu veći deo Mogadišua kao i južne i centralne delove Somalije, u kojoj vlada anarhija od pada diktature Siada Barea.
Al Šabab je ranije najavio da će pojačati borbu protiv vlade koju podržava vojska Afričke unije.
Vukajlovićeva odlazi?
Kako nezvanično saznaje RTS, direktorka Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje Svetlana Vukajlović zatražila je na sednici Upravnog odbora da bude razrešena sa te funkcije, ali i da Upravni odbor povuče svoj predlog, o kome Vlada Srbije još nije raspravljala, da ona ponovo bude imenovana na tu funkciju.
Na sutrašnjoj sednici Upravnog odbora RZZO biće razmatran niz odluka iz oblasti zdravstvenog osiguranja i poslovanja te ustanove, ali i to da li će doći do promena na čelu te institucije.
Vukajlovićevu, koja je na čelo RZZO došla pre šest godina, Upravni odbor je u maju ponovo predložio za direktora te ustanove, a o tom predlogu Vlada Srbije još uvek se nije izjasnila.
Ona je ranije rekla da ima mnogo važnijih tačaka od samog imenovanja direktora i dodala da nije retka situacija u Srbiji da "postoje dugoročna v.d. stanja u zdravstvu, kao i u drugim oblastima".
Vukajlovićevoj je mandat istekao 12. maja, a uskoro bi trebalo da bude raspisan konkurs za novog direktora.
Kao jedan od kandidata za mesto direktora RZZO u medijima se pominje i sadašnji direktor Kliničkog centra Srbije dr Đorđe Bajec.
Evrointegracije prioritet Srbije
Potpredsednik Vlade za evropske integracije i ministar za nauku i tehnološki razvoj Božidar Đelić izjavio je u razgovoru sa rukovodstvom opštine Ada da su evropske integracije prioritet Srbije.
Đelić je izrazio očekivanje da će Mađarska, koja naredne godine predsedava Evropskoj uniji, pomoći Srbiji da što pre uđe u Uniju, u čemu joj, kako je naglasio, u mnogome može mađarska nacionalna manjina u Vojvodini.
Prema njegovim rečima, za sever Vojvodine prioritet treba da bude i međugranična saradnja sa Mađarskom i Rumunijom.
Đelić je rekao da Ada treba da iskoristi šansu koja se pruža kroz strukturne projekte EU, kroz pograničnu saradnju Mađarske i Rumunije.
Treba raditi na zajedničkim projektima prekogranične saradnje i sa njima konkurisati na konkursu koje će EU raspisati već u oktobru kroz program "pristupnih fondova", rekao je Đelić.
On je razgovarao i sa odborom za smanjenje siromaštva u Adi, kojem je obećao pomoć.
Nakon toga Đelić je posetio Osnovnu školu "Novak Radonić" u Molu, gde je socijalno ugroženoj deci poklonio neophodne udžbenike, teleskop i naučnu enciklopediju za osnovce i srednjoškolce.
Obraćajući se prisutnima, Đelić je kazao da nauku treba približiti deci osnovnog obrazovanja i da će u tome u mnogome pomoći današnji njegovi pokloni, a da će znanje pobediti siromaštvo.
Džudžević optužuje Zukorlića
Izvršni odbor Bošnjačkog nacionalnog veća, koje predvodi Esad Džudžević, najoštrije je osudio, kako se navodi, "lažno predstavljanje članova Bošnjačke kulturne zajedice i službenika Islamske zajednice u Srbiji i traži hitno ponavljanje izbora".
U saopštenju se navodi da na taj način Bošnjačka kulturna zajednica, pod okriljem muftije Muamera Zukorlića i njegovih sledbenika, obmanjuje domaću i međunarodnu javnost predstavljajući se kao Bošnjačko nacionalno veće u Srbiji.
Navodi se i da Sandžaku nisu potrebni međunarodni posmatrači već investicije.
Izvršni odbor takođe osuđuje relevantne državne institucije koje u tome podržavaju Zukorlića i "svojim nečinjenjem potpiruju unutar bošnjačke sukobe i destabilizaciju čitavog sandžačkog regiona".
Izvršni odbor Bošnjačkog nacionalnog veća poziva Ministarstvo za ljudska i manjinska prava da pod hitno ispoštuje zakonske odredbe i što pre raspiše nove izbore za Bošnjačko nacionalno veće.
Na taj način sprečiće se scenario koji, kako se tvrdi, po zadatku sprovodi Muamer Zukorlić, a u cilju destabilizacije Sandžaka i odvraćanja stranih investitora, kao i ugrožavanja procesa ostvarivanja nacionalnih prava sandžačkih Bošnjaka u Srbiji, jer Sandžaku nisu potrebni posmatraci već, kako se ističe, investicije.
Na junskim izborima za Nacionalni savet Bošnjaka učestvovale su tri izborne liste, a najviše mandata dobila je Bošnjačka kulturna zajednica na čelu sa muftijom Muamerom Zukorlićem.
Kako su predstavnici Bošnjačke liste i Bošnjačkog preporoda bojkotovali konstitutivnu sednicu, Savet je formirala Bošnjačka kulturna zajednica sa 17 osvojenih mandata, od 35 i uz pomoć dvojice većnika sa liste Bošnjačkog preporoda.
Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, međutim, tako formirano veće ne priznaje.
Sprečen šverc motora
Operativci Uprave carina otkrili su pet krijumčarenih motora "Harli Dejvidson", vrednosti oko 100.000 evra, u kamionu koji je saobraćao na putu Subotica-Svilajnac, saopštila je Uprava carina Ministarstva finansija.
Carinici su noćas, u dubinskoj kontroli na novosadskom putu otkrili motore bez prateće dokumentacije, čime su presekli kanal krijumčarenja kradenih motora.
U saopštenju se navodi da je roba bila kamuflirana selidbenim stvarima u unutrašnjosti kamionske prikolice.
Utvrđeno je da se radi o motorima koji su stari do dve godine i proizvedeni u SAD, a pretpostavlja se da su ukradeni u EU i potom prokrijumčareni u Srbiju, koja je trebalo da bude krajnje odredište.
Protiv vozača kamiona pokrenut je prekršajni postupak, dok su motori, nameštaj i kamion zadržani do njegovog okončanja, navodi se u saopštenju.
Nesreća u rudniku Kolubara
U rudniku Kolubara u Baroševcu, na polju B, poginuo je radnik A.P. (33). Nesreća se dogodila oko 10.15 kada je radnik pregledao traku za ugalj.
Traka za transport uglja povukla je garderobu radniku, a zatim i njega i usmrtila ga, potvrđeno RTS-u u MUP-u i u rudniku "Kolubara".
Ponude za južni krak Koridora
U Vladi Srbije otvorene su ponude za izgradnju osam kilometara deonice Donji Neredovac - Srpska kuća, na autoputu Niš-Preševo.
Tendersku dokumentaciju otkupilo je 35 firmi, a u predviđenom roku je primljeno devet ponuda iz pet zemalja: Grčke, Austrije, Bugarske, Slovenije i Srbije.
Deonicu čini 16 objekata, mostovi, nadvožnjaci i podvožnjaci, a najbolja je ponuda slovenačke firme SCT Ljubljana, čija je cena 16,9 miliona evra za taj posao.
Druga je takođe slovenačka firma CGP sa 19,2 miliona evra, a treća grčka firma AKTOR koja bi isti posao u istom roku završila za 21,9 miliona evra.
Na četvrtom mestu je domaći konzorcijum, koji čine "Putevi Užice" i Preduzeće za puteve Beograd, čija je ponuda vredna skoro 23 miliona.
U Ministarstvu za infrastrukturu kažu da je ovo pretkvalifikacioni tender i da će po kontroli dokumenata i priloženih garancija odabrati izvođača, koji bi već sledećeg meseca mogao da počne radove.
Produžen pritvor Katarini Rebrači
Viši sud u Beogradu produžio je za mesec dana pritvor Katarini Rebrači, optuženoj za zloupotrebe u fondu koji nosi njeno ime, kao i Slađani Mironiji i Sandrini Bogunović, izjavila je portparolka tog suda Dušica Ristić.
"Krivično vanpretresno veće Višeg suda u Beogradu produžilo im je pritvor zbog postojanja posebno teških okolnosti i zbog zaprećene kazne za krivično delo koje im se stavlja na teret, a koja je preko deset godina", rekla je Dušica Ristić.
Više tužilaštvo u Beogradu podiglo je juče optužnicu protiv Katarine Rebrače (38), predsednice i osnivača dobrotvornog fonda koji nosi njeno ime, zbog zloupotrebe službenog položaja.
Osim Katarine Rebrače, optužene su i Mirjana Hristić (52), Slađana Mironija (46), i Rebračina majka Sandrina Bogunović (61).
Optužnica ih tereti da su od marta 2006. godine do aprila 2010. godine protivpravno prisvojile 37 miliona dinara, koje su na račune Dobrotvornog fonda "Katarina Rebrača" platili donatori radi edukacije i informisanja ženske populacije o prevenciji raka dojke.
Protiv Tatjane Babac (38) tužilaštvo je odustalo od krivičnog gonjenja.
Pošto optužnica stupi na pravnu snagu, sud bi trebalo da zakaže suđenje. Za krivično delo zloupotrebe službenog položaja zaprećena je kazna do 12 godina zatvora.
Rebrača je fond osnovala maja 2006. godine, a njegove aktivnosti su započete već u septembru te godine i za kratko vreme je postigao sve svoje kratkoročne ciljeve, navedeno je na sajtu ove nevladine organizacije. Osnovni cilj Fonda je borba protiv raka dojke.
Jagodina nudi zemljište investitorima
Jagodina nudi investitorima oko 150 hektara uz Koridor 10 ako žele da ulažu u ovaj grad, rekao je gradonačelnik Dragan Marković tokom susreta sa ministrom za zaštitu životne sredine i prostorno planiranje Oliverom Dulićem.
Dulić i Marković obišli su industrijsku zonu u Jagodini, koja se nalazi uz Koridor 10, a koja je ovih dana infrastrukturno opremljena za prijem novih investitora.
"Danas u Srbiji zemlja može da se da ispod tržišne cene ili potpuno besplatno ukoliko investitor ispuni određene uslove u skladu sa zakonom i uredbom," izjavio je tom prilikom ministar Dulić.
Dulić je dodao su za za investiranje u Srbiji obezbeđeni najbolji uslovi i izrazio uverenje da je Srbija danas najbolje mesto za investiranje u regionu.
Ministar za prostorno planiranje je naveo da je, s tim u vezi, ključna dobra i kvalitetna uprava, lokalna samouprava koja brzo odgovara na zahteve investitora u pogledu izdavanja građevinskih dozvola i svih neophodnih dokumenata.
Kao važan uslov za investiranje, Dulić je istakao i obrazovanu radnu snagu koja je u stanju da odgovori na izazove 21. veka u pogledu tehnološke osposobljenosti i opremljenosti.
Jagodina ima sve te preduslove "i stalo nam je da bude centar regiona i da ostali gradovi i opštine u okruženju slede primer Jagodine," izjavio je Dulić.
Nakon što je završeno infrastrukturno opremanje industrijske zone u Jagodini, koja se nalazi uz Koridor 10, samo 300 metara od naplatne rampe, prvi investitor iz tog grada već je počeo da gradi proizvodni objekat, a zainteresovano je i više investitora iz inostranstva.
Uslov za dobijanje zemlje zapošljavanje radnika
Potpisan je i ugovor sa jednim mađarskim prozivođačem ambalaže za lekove o ulaganju u Jagodinu.
"Dozvoljavamo ulaganje u proizvodnju koja ne zagađuje životnu sredinu i ne dajemo zemlju za izgradnju supermarketa", rekao je gradonačelnik Jagodine.
Marković je podsetio da je uslov za besplatno dobijanje zemlje, sa kompletnom infrastrukturom, što podrazumeva struju, gas, vodu i prilazni put zapošljavanje 23 radnika po hektaru, dok je za investitore iz Jagodine taj uslov nesto blaži i iznosi zapošljavanje 10 radnika po jednom hektaru, jer su oni kao građani Jagodine punili i pune budžet grada.
Parada ponosa u oktobru
Predstavnici Gej strejt alijanske i Kvirija centra najavili su da će 10. oktobra u centu Beograda biti održana Parada ponosa, pod sloganom "Da šetamo zajedno".
Okupljanje učesnika gej parade predviđeno je u parku Manjež u centru Beograda, odakle će se uputiti u šetnju centralnim beogradskim ulicama, a završni događaj Parade ponosa biće žurka u Studentskom kulturnom centru, rečeno je na konferenciji za novinare.
Organizatori Parade - Gej strejt alijansa (GSA), Kvirija centar za promociju kulture nenasilja i ravnopravnosti i Grupa za podršku gej muškarcima iz Novog Sada, procenili su da je ove godine povoljnija društvena klima i politička volja da se ta manifestacija održi.
Skup je prijavljen Ministarstvu unutrašnjih poslova i organizatori navode da je za sada sve u redu.
Predsednik GSA Lazar Pavlović izjavio je da je prošlogodišnja parada ponosa otkazana, jer je nedostajala jasna politička volja.
"Ove godine su se promenile neke stvari, političari su javno podržali održavanje Parade ponosa", istakao je Pavlović.
Podrška državnog vrha i javnih ličnosti
Podršku Paradi ponosa pružili su predsednik Srbije Boris Tadić, potpredsednik Vlade Srbije Ivica Dačić, predsednica Skupštine Srbije Slavica Đukić Dejanović, ministar za ljudska i manjinska prava Svetozar Čiplić, državni sekretar tog ministarstva Marko Karadžić, većina parlamentarnih stranaka i mnoge nevladine organizacije, akademske zajednice i javne ličnosti.
"Očekujemo još veću podršku našim zalaganjima da se konačno održi jedna uspešna Parada ponosa u Srbiji", rekao je Pavlović i dodao da ona konačno mora da se održi radi slobode i jednakosti LGBT populacije u srpskom društvu.
Predsednik GSA je napomenuo da organizatori Parade za mesto održavanja skupa nisu uzimali u obzir lokacije koje nisu u centru Beograda.
Ušće i ostali prostori nisu bili opcija, naveo je Pavlović, a Organizacioni odbor se odlučio da manifestacija počne u parku Manjež, a da se nastavi šetnjom ulicama Nemanjinom do Vlade Srbije, Kneza Miloša, Masarikovom i da se završi u SKC-u.
Pavlović: Maršuta pored institucija države
Prema Pavlovićevim rečima, maršuta Parade je simbolična, jer vodi pored institucija države, od kojih očekuju pomoć, a ove godine se navršava i 20 godina gej-lezbo aktivizma u Srbiji.
"Već nekoliko meseci smo aktivni, razgovarali smo sa svim važnim društvenim akterima, najvišim državnim predstavnicima i institucijama, nevladinim organizacijama i ustanovama kulture", rekao je predsednik Kvirija centra Boban Stojanović.
"Stekli smo utisak da je Parada potrebna ove godine, da postoji društveni refleks, koji pokazuje da ona može da se desi i da će biti uspešna", rekao je Stojanović.
Stojanović ističe da je bitno da pripadnici LGBT populacije znaju da je ovo njihov grad, njihove ulice i, ako se desi nešto što nije lepo, ima ko da ih štiti.
"Ova parada nije ono što se dešava jedan dan već cele godine", naveo je Stojanović.
Predsednik Kvirija centra je najavio da će Paradi ponosa prethoditi takozvani "Prajd vik", sedam dana različitih kulturnih događaja u Beogradu, koji će promovisati Paradu.
Osnivač Grupe za podršku gej muškarcima Adorijan Kurucz je napomenuo da će nedelju dana pre u Novom Sadu, Zrenjaninu, Bečeju i Nišu biti održane promocije Parade.
Kurucz je pozvao sve pripadnike LGBT populacije i sve koji žele slobodniji i bezbedniji život u Srbiji da dođu 10.10.2010. u Beograd - "Da šetamo zajedno".
Državni sekretar Ministarstva za ljudska i manjinska prava Marko Karadžić je izjavio da parada nije sama po sebi cilj, a posle parade svako od nas ko se obavezao na poštovanje ljudskih prava mora to i da dokaže.
Organizatori su saopštili da očekuju pretnje uoči održavanja Parade ponosa, ali i da očekuju da nadležni organi na njih pravovremeno reaguju.
Raniji pokušaji organizovanja parade su propali. U nasilno prekinutoj "Paradi ponosa" u Beogradu 2001. godine povređeno je desetak osoba, a prethodne godine policija nije mogla učesnicima da garantuje bezbednost u centru grada, a pošto promena lokacije organizatorima nije bila prihvatljiva skup je otkazan.