RTS
Nove nevolje sa snegom
Iako sneg u martu ne bi smeo da iznenadi, malo je onih kojima današnje nevreme nije pravilo problem. Kašnjenje gradskog prevoza, zastoj u saobraćaju, ili kašnjenje na posao, male su muke u odnosu na to koliko je sneg, posle poplava, doneo nevolja stanovnicima Zaječara.
Voda se još nije povukla, a stigle su nove padavine. Zaječarcima kojima su pre samo dve nedelje poplavljene kuće, mraz dodatno otežava sanaciju štete.
Mnogim stanovnicima Zaječara, koji su tek počeli da se snalaze, dodatne probleme zadale su niske temperature i mraz.
Voda koja je u pojedinim domaćinstvima i do 40 cm, još se nije spustila, pa građani pronalaze utočište kod rodbine i prijatelja.
Ništa manjim intenzitetom, sneg je padao u užičkom kraju. Tako je na Zlatiboru bilo 17 centimetara snega, a temperatura minus devet.
U užičkom kraju, kažu, hladan mart košta koliko i sredina januara, potrošnja mazuta ista je kao usred zime.
"Niske temperature u martu povećale su potrošnju mazuta našeg glavnog energenta tako da sada dnevno trošimo kao i u januaru, prosečno 40 do 50 tona amazuta ", rekao je Zoran Šibalić, direktor JP "Toplota" iz Užica.
Kako bi radijatori bili topli, u Priboju su morali da pozajme energente od toplana u Subotici i Smederevu.
Beograđane je osim snega iznenadila i ledena kiša, koja je počela da pada oko 17 časova.
I narednih dana računajte da vreme kaputa nije prošlo. Iako je danas živa pokazivala jedan stepen u plusu, košava olujne jačine pojačavala je osećaj hladnoće. Tako su neki udari vetra dosezali u u Beogradu 19 metara u sekundi, a u Vojvodini košava je bila i jača.
Nevreme u regionu
Snežne padavine i jak vetar paralisao je neke delove Hrvatske, zapad Slovenije je zbog snažnih udara vetra ostao bez struje, dok je u centralnom delu Rumunije zabeležena temperatura od minus 21 stepen Celzijusa.
Sneg pada u Lici, Gorskom Kotaru, centralnoj i severozapadnoj Hrvatskoj, a delimično i u Dalmaciji i Istri remeteći drumski saobraćaj, što zbog snežnih nanosa, što zbog iščupanog drveća.
Mnogi putevi zatvoreni su za kamione s prikolicom i šlepere, a za saobraćaj su zatvoreni autoputevi Zagreb-Rijeka i Zagreb-Split. Železnički saobraćaj funkcioniše uz kašnjenja, javili su hrvatski mediji.
Za sav saobraćaj zatvoreni su putevi u Lici Bruvno-Mazin-Dobroselo i Bjelopolje-Lapac, a sneg je zatrpao gotovo i sve županijske i lokalne puteve do udaljenijih naselja.
Uz ličku magistralu Plitvice-Gračac, u snegu je zastalo na desetine kamiona i tegljača.
Zbog olujne bure koja na udare u podvelebitskom primorju duva brzinom većom od 120 kilometara na sat, za sav saobraćaj je zatvorena i deonica Jadranske magistrale Novi Vinodolski-Senj-Sveta Marija Magdalena.
Zbog snežne mećave jutros su kasnili autobusi u mesnom i međumesnom saobraćaju. Zbog olujne bure, mnoga naselja u podvelebitskom primorju od sinoć su bez električne energije.
U Rijeci je jutros orkanski vetar odneo krov jedne osnovne škole ubrzo po početku nastave. Incident je prošao bez povređenih. Nekoliko osnovnih i srednjih škola u riječkoj oblasti je danas otkazalo nastavu.
Slovenija bez struje
Sneg, takođe, pada u većem delu Slovenije, a snažni vetrovi izazvali su poremećaj saobraćaja na slovenačkom primorju i prekide u snabdevanju strujom, objavila je slovenačka agencija STA.
U zapadnim delovima Slovenije još juče je odlučeno da neke škole i vrtići danas ne rade. U Vipavskoj dolini bura je na nekim mestima dostizala brzinu do 190 km na čas.
Temperatura od 21 stepen ispod nule zabeležena je rano jutros u mestu Mierkurea Čiuk, u oblasti Hargita u centralnom delu Rumunije. Iz lokalne meteorološke stanice ističu da je ovo treći dan u mesecu martu da je temperatura ispod minus 20 stepeni, navela je rumunska agencija Ađerpres.
Ovako niske temperature nisu neuobičajene za oblast Hargita, gde su i u drugim mestima izmerene niske temperature - minus 20, minus 17 i minus 15 stepeni.
Zima obično traje u toj oblasti do sredine aprila.
Stabilna bezbednosna situacija
Na redovnoj godišnjoj analizi operativnih i funkcionalnih sposobnosti Vojske Srbije za 2009. godinu, kojoj su prisustvovali predsednik Srbije Boris Tadić, ministar odbrane Dragan Šutanovac i načelnik Generalštaba Vojske Srbije general-potpukovnik Miloje Miletić, ocenjeno je da je bezbednosna situacija u Srbiji stabilna.
Na analizi je razmatrana bezbednosna situacija u zemlji i okruženju, dinamika realizacije postavljenih zadataka Vojske Srbije za prošlu godinu, kao i druga pitanja koja utiču na održavanje i razvijanje sposobnosti Vojske Srbije, saopštilo je Ministarstvo odbrane.
Na kraju analize doneti su zaključci i postavljeni težišni zadaci za naredni period koji treba da doprinesu daljem unapređenju sposobnosti Vojske Srbije.
Analizi su prisustvovale i najodgovornije starešine Ministarstva odbrane i Vojske Srbije.
Internet kandidat za Nobelovu nagradu
Na listi norveškog Nobelovog komiteta koji dodeljuje nagrade za mir, ove godine će biti i Internet, koji je tako u istoriji dodele nagrada postao prvi nominovani kandidat koji nije ljudsko biće.
Iako se imena nominovanih kandidata tradicionalno drže u tajnosti, ponekad sami predlagači objave svoj izbor.
Tako se zna da se ove godine na listi nominovanih nalaze i ruska aktivistkinja za ljudska prava Svetlana Ganuškina i njena organizacija "Memorijal", kao i nedavno pritvoreni kineski disident Liju Sjabo.
"Memorijal" i Ganuškinu je nominovao jedan norveški političar, dok je Sjaba predložio jedan profesor filozofije sa Prinstona.
Globalnu kompjutersku mrežu predložio je jedan italijanski časopis, uz ocenu da je Internet sredstvo koje brzom komunikacijom unapređuje dijalog, debatu i konsenzus, kao i da promoviše demokratiju.
Kako je ranije objavio AP, među potpisnicima koji podržavaju tu nominaciju je i prognana iranska aktivistkinja Širin Ebadi, dobitnica Nobelove nagrade za mir 2003. godine.
Kako je rekao sekretar Komiteta Geir Lundestad, Nobelov komitet će ove godine razmatrati nominacije 237 kandidata, što je rekordan broj do sada.
Prema njegovim rečima, u 2010. godini je za Nobelovu nagradu za mir nominovano 199 pojedinaca i 38 organizacija, što je za 32 nominacije više nego prošle godine.
"Dugogodišnji trend se nastavlja. Ne svake godine, ali skoro svake godine imamo rekord. S druge strane, ponovo se probudio interes za nagradu otkako je prošle godine uručena američkom predsedniku Baraku Obami", rekao je Lundestad za agenciju AP.
Sekretar Komiteta je dodao da će norveški komitet zaokružiti konačan broj kandidata posle prvog sastanka u ovoj godini, 9. marta.
Na tom sastanku, onima koje su drugi nominovali, petočlani odbor komiteta dodaje listu svojih kandidata, kojih, kako je istakao Lundestad, "ove godine nama baš mnogo".
Saopštenje Kolegijuma RTS-a
Pošto je rezultatima dosadašnje istrage i saopštenjem specijalnog tužioca za organizovani kriminal, potvrđeno da u aferu sa SMS licitacijom nije umešan nijedan zaposleni u RTS-u, Menadžment RTS-a, saglasno svom delu moralne odgovornosti - a čuvajući stečeno poverenje građana u Javni servis- izvinjava se srpskoj javnosti, saopštio je Kolegijum RTS-a.
"Zbog zakonske nemogućnosti da ovakve igre sam kontroliše, RTS naglašava da ubuduće neće emitovati SMS licitacije ili slične nagradne igre", piše u saopštenju.
Istražni sudija Specijalnog suda doneo je rešenje o sprovođenju istrage protiv 14 pripadnika organizovane kriminalne grupe, osumnjičenih za prevaru.
Sumnja se da su, koristeći nedozvoljena tehnička sredstva, za mesec dana, ove godine osvojili 20 automobila i tri stana na nagradnim igrama SMS licitacija.
Uhapšeni članovi kriminalne grupe koristili su ovu opremu za učestvovanje u nagradnim igrama RTS licitacija i na Pinku, Grand licitacija i Grand auto.
Specijalni tužilac za organizovan kriminal Miljko Radisavljević potvrdio je da u te nezakonite aktivnosti nisu bili uključeni zaposleni sa RTS-a, Pinka i Državne lutrije Srbije.
Štaviše, zahvaljujući informacijama Lutrije da ima pokušaja zloupotrebe SMS igara na sreću od strane pojedinih igrača došlo je do otkrivanja ove kriminalne grupe, rekao je Radisavljević.
Istraga će biti proširena i na 2009. godinu, jer se sumnja da su uhapšeni, isti metod koristili i prošle godine.
Bajden osudio plan Izraela o novoj gradnji
Američki potpredsednik Džozef Bajden javno je osudio plan Izraela da izgradi još 1.600 stambenih jedinica u blizini Jerusalima, istakavši da to ugrožava poverenje Palestinaca u nove mirovne pregovore.
"Obe strane treba da grade atmosferu podrške za pregovore, a ne da ih komplikuju", rekao je Bajden na konferenciji za novinare koju je održao u Ramali na Zapadnoj obali, zajedno sa palestinskim predsednikom Mahmudom Abasom, javio je Rojters.
"Jučerašnja odluka izraelske vlade da gradi nove stambene jedinice u istočnom Jerusalimu podriva upravo to poverenje, poverenje koje nam je sada potrebno da bismo započeli korisne pregovore", istakao je američki potpredsednik, koji je ranije izdao pisano saopštenje u kojem osuđuje ovaj potez Izraela.
Bajden je rekao da će Amerika, koja će posredovati u mirovnim pregovorima između Palestine i Izraela, obe strane smatrati odgovornim za svaku izjavu i korak "koji podstiču tenzije ili ugrožavaju ishod razgovora, kao što je ova odluka".
Još uvek nije određeno kada će početi i gde će se održavati četvoromesečni pregovori u cilju postizanja mira na Bliskom istoku, niti je utvrđen njihov plan.
Izrael je ovu odluku doneo u trenutku kada američki potpredsednik Džozef Bajden boravi na Bliskom istoku, u nastojanju da podstakne mirovne pregovore Izraela i Palestine, smanji tenzije između Izraela i Irana i unapredi uslove za stvaranje stabilnosti u regionu.
Odluku Izraela o novoj gradnji u istočnom Jerusalimu, koji Palestinci smatraju glavnim gradom svoje buduće države, osudio je i generalni sekretar UN Ban Kimun.
Francuska: Plan o izgradnji naselja nelegalan
Francusko ministarstvo spoljnih poslova takođe je kritikovalo izraelski plan i nazvalo ga nelegalnim.
"Ova odluka je potpuno nepodesna u vreme obnove mirovnih pregovora između Izraelaca i Palestinaca. Štaviše, ona je nelegalna po međunarodnom pravu. Jučerašnja odluka ne pomaže u rešavanju stvari", saopštio je portparol francuskog ministarstva Bernar Valero.
Izrael je pripojio istočni deo Jerusalima pošto ga je osvojio u šestodnevnom ratu 1967. i odbija da obustavi stambenu izgradnju, koju objašnjava prirodnim priraštajem, dok Palestinci i međunarodna zajednica gledaju na to kao naseljavanje te oblasti.
Izraelci i Palestinci su posle 14 meseci pristali na indirektne pregovore, tokom kojih je predviđeno da se pregovarački timovi odvojeno sastaju sa američkim izaslanikom za Bliski istok Džordžom Mičelom, koji će voditi "šatl diplomatiju".
Poslanici EP podržali Goldstonov izveštaj
Evropski parlament podržao je izveštaj sudije Ričarda Goldstona o sukobu u Gazi krajem 2008. i početkom 2009. godine i zatražio da se sprovede istraga o navodnim ratnim zločinima koji su tada počinjeni.
Komisija UN za istraživanje činjenica u Gazi, predvođena sudijom Ričardom Goldstonom, u septembru prošle godine je objavila izveštaj u kome tereti i izarelsku i palestinsku stranu za ratne zločine, uz preporuku da se slučaj uputi Međunarodnom krivičnom sudu ako Izrael odbije da otvori o tom pitanju "verodostojnu" istragu.
Poslanici Evropskog parlamenta ocenili su da države članice EU i šefica diplomatije EU Ketrin Ešton treba "javno da traže sprovođenje preporuka" iz ovog izveštaja koji je oštro kritikovan u Izraelu.
Skupština je pozvala dve strane da u narednih pet meseci sprovedu nepristrasne istrage kojim treba da se "utvrdi odgovornost za sva kršenja međunarodnog prava, uključujući i navode o počinjenim ratnim zločinima".
Izrael je počeo ofanzivu na Pojas Gaze u zimu 2008. godine da bi zaustavio gađanje svoje teritorije iz te oblasti pod kontrolom ekstremističkog Hamasa. U sukobima koji su trajali tri nedeljle poginulo je, prema procenama, 1.400 Palestinaca i 13 Izraelaca.
Agregat za Zdravstveni centar u Nišu
Američka ambasadorka u Srbiji Meri Vorlik pustila je danas u rad generator za alternativno napajanje električnom energijom u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć u Nišu.
Generator, koji je donacija američke vladine organizacije USAID, vredan je 10.000 američkih dolara.
"Alternativni agregat za prevazilaženje nestanka struje, koji će omogućiti normalno snabdevanje Zavoda za hitnu pomoć, posebno njegovog kol centra, deo je naše pomoći gradu Nišu u slučaju vanrednih situacija", rekla je američka ambasadorka.
Prema njenim rečima, USAID je pomogao i izradu Strategije bezbednosti Niša.
"Niš postaje lider u regionu u pogledu planiranja i reagovanja u vanrednim situacijama", rekla je Vorlikova.
Niški gradonačelnik Miloš Simonović kazao je da će generator omogućiti bolje funkcionisanje Zavoda za hitnu medicinsku pomoć i skratiti vreme dolaska ekipa do pacijenata u Nišu i Nišavskom okrugu.
Karadžić traži odlaganje dokaznog postupka
Bivši predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić zatražio je od Žalbenog veća Haškog tribunala da početak dokaznog postupka u procesu protiv njega odloži za 17. jun ove godine.
Karadžić je u žalbi koja je objavljena u Haškom tribunalu, ocenio da je odluka Sudskog veća da se počne s dokaznim postupkom neprihvatljiva, jer rezultira time da je njemu uskraćeno adekvatno vreme i uslovi za pripremu odbrane, koje je predsednik Tribunala odredio kao potrebne.
Optuženi smatra da Sudsko veće nije imalo ovlašćenja da donese takvu odluku i traži od Žalbenog veća Tribunala da odloži dokazni postupak do 17. juna ove godine do kada bi njegov tim za odbranu mogao u potpunosti da se upozna s dokumentacijom koju mu je obelodanilo Tužilaštvo.
Karadžić je izneo svoju uvodnu reč 1. i 2. marta ove godine, ali je zatražio da se saslušanje prvih svedoka Tužilaštva odloži do 17. juna, što je Sudsko veće odbilo.
Veće je, međutim, dozvolilo Karadžiću da se žali na tu odluku i zakazivanje početka dokaznog postupka odložilo do konačne odluke žalbenog veća o njegovom zahtevu.
Donacija Kliničkom centru Srbije
Princeza Katarina Karađorđević i šef Kardiohirurgije Univerzitetske bolnice u Ženevi Afksendios Kalangos poklonili su veštačku srčanu pumpu Klinici za kardio-hirurgiju Instituta za kardiovaskularne bolesti Kliničkog centra Srbije.
Uređaj je vredan više od 150.000 evra, a omogućiće kardiohirurzima sa Instituta da izvode složene operacije na pacijentima.
Aparat može da se koristi u pred i u postoperativnom tretmanu, i daje mogućnost da se uspešno izleči preko 60 odsto takvih pacijenata.
Mašinu je donirala kompanija "Berlin heart" (Berlinsko srce) iz Berlina, koja proizvodi te uređaje istog imena, saopšteno je iz Fondacije princeze Katarine.
Princeza Katarina je prilikom uručenja poklona istakla da će taj uređaj biti korišćen u okviru najkompleksnijih hirurških procedura na deci i odraslima sa urođenim srčanim manama.
Šef Kardiohirurgije Univerzitetske bolnice u Ženevi izjavio je da je ta donacija korak dalje ka usvajanju programa za transplantacije srca.
Kalangos će tokom boravka u Srbiji obaviti operacije na pet odraslih pacijenata u Klinici za kardiohirurgiju KCS, četvoro dece na u Univerzitetskoj Dečjoj klinici i jednom pacijentu na Institutu za kardiovaskularne bolesti u Sremskoj Kamenici.
Svađa "Jatovaca" usporila Partizan
Aviokompanija "Jat ervejz" optužila je preduzeće "Jat tehnika" za oštećenje aviona koji je trebalo da preveze košarkaše Partizana do Barselone, zbog čega je taj let kasnio više od pet sati.
Kako se navodi u saopštenju "Jat ervejza", zbog nemara zaposlenih u "Jat tehnici" oštećeno je krilo aviona prilikom transporta aviona od hangara do piste.
Direktor "Jat tehnike" Srđan Mišković izjavio je da avion koji je trebalo da leti za Barselonu nije oštećen u hangaru, već da je imao kvar na starteru motora koji je otklonjen.
Mišković je rekao da jeste oštećen jedan avion prilikom uvlačenja u hangar, ali se radi o drugoj letelici koja će sutra biti spremna za saobraćaj.
Srpska aviokompanija je istakla da je obezbedila poseban let za Barselonu za košarkaše Partizana, članove uprave tog kluba i predstavnike medija. U avionu "boing 737" je, prema podacima JAT-a, 143 putnika.
"Let je morao da bude pomeren zbog neprofesionalizma zaposlenih u "Jat tehnici", koje je posebno preduzeće već nekoliko godina", ističe se u saopštenju državne aviokompanije.
Avion je, prema planu, trebalo da iz Beograda poleti u 10.00, ali je termin više puta odlagan.
Otvorena Svečana sala Rektorata
Na skupu povodom otvaranja rekonstruisane Svečane sale Rektorata, ministar prosvete Žarko Obradović rekao je da sistem visokoškolskog obrazovanja u Srbiji poseduje mnoge vrednosti koje treba unapređivati kako bi Beogradski univerzitet ponovo postao centar obrazovanja jugoistočne Evrope.
"Bilo gde da pođemo u svet, možemo reći da imamo Univerzitet koji je star dva veka i koji predstavlja jednu trajnu vrednost", istakao je Obradović i dodao da je to bilo mesto sa koga su potekle ideje i kadrovi za osnivanje Univerziteta u drugim, susednim zemljama.
Prema njegovim rečima, ovo predstavlja dobar osnov za saradnju i unapređivanje nauke, kao i osnov za promovisanje Beogradskog univerziteta na širim prostorima.
Obradović je podsetio da je u Kapetan-Mišinom zdanju, u kome se danas nalazi Rektorat, prethodno bila Velika škola, zatim Prva beogradska gimnazija, Muzej, ali i prva Narodna skupština i da zato ta zgrada predstavlja istoriju obrazovanja Srbije.
"Naši studenti i Srbija zaslužuju da budemo kvalitetni, da budemo deo evropskog obrazovnog sistemna, što znači da je neophodno ići u korak sa Evropom uvođenjem inovacija i primenom svega onog što nama može činiti dobro", dodao je Obradović.
Rektor Univerziteta u Beogradu Branko Kovačević istakao je da su kroz ovu zgradu prošli mnogi velikani Srbije, kao što je Milutin Milanković, ali i vojvode Stepa Stepanović, Radomir Putnik i Živojin Mišić koji su predavali u ovoj školi u okviru tada postojeće vojne obuke.
"Današnji školski sistem je baziran na visokim standardima, što su potvrdile i visoke ocene Evropske unije koja je ocenila da je srpsko obrazovanje na dobrom putu", ukazao je Kovačević.
"Golferi" pod istragom
U Sloveniji su zbog sumnje u korupciju pri prodaji zemljišta za golf terene, pod istragom ministar poljoprivrede Milan Pogačnik, i dva poslanika Slovenačke nacionalne stranke Zmago Jelinčič i Srećko Prijatelj.
Pogačnik je podneo ostavku na mesto ministra poljoprivrede, navodeći da je na njega proteklih meseci vršen snažan pritisak.
Kao najnoviji primer pritiska, ministar je protumačio i jučerašnje policijsko ispitivanje oko malverzacija sa zemljištem u Murskoj Soboti, navodeći da je potpuno "čist".
Slovenački mediji javljaju da je zbog toga policija juče uhapsila i gradonačelnika Murske Sobote Antona Štiheca i bivšeg direktora Luke Koper Roberta Česara.
Lider Slovenačke nacionalne stranke (SNS) Zmago Jelinčič izjavio je da je policija okončala njegovu proveru i naglasio da nema nikakve krivice.
Jelinčič je ranije rekao da je istragu protiv njega "politička osveta" ministarke unutrašnjih poslova Katerine Kresal, zbog toga što se on ranije zalagao za njenu ostavku, prenela je agencija STA.
Ministar Pogačnik je, prilikom podnošenja ostavke, odbacio navode o "političkoj trgovini" s Jelinčičem.
Reč o njihovom, navodnom, dogovoru da lider SNS-a ne glasa za ostavku ministra zbog jedne ranije afere, a da mu se Pogačnik oduži zalaganjem da se u Murskoj Soboti, po Jelinčičevoj želji, izgradi muzej vazduhoplovstva.
Nezvanično, istraga se vodi zbog prodaje zemljišta za golf terene kod Sežane veličine 63 hektara, i nekih drugih nepravilnosti na području Kopra, Ljubljane i Murske Sobote.
Zemljotres na Kosmetu
U 14 časova i 38 minuta zemljotres jačine pet stepeni Rihterove skale pogodio je severni deo Kosova i Metohije, a osetio se u većem delu Srbije.
Kako RTS saznaje od direktorke Seizmološkog zavoda Slavice Radovanović, epicentar je bio u regionu Peći kod mesta Istok. Zemljotres odgovara intenzitetu od šest do sedam stepeni Merkalijeve skale.
Radovanović je rekla da je u prethodnom periodu najavila, na osnovu seizmoloških prognoza, da se mogu očekivati potresi tla na našem prostoru.
Ona je navela i da se sa sigurnošću ne može reći da li današnji udar bio i završni u ovom zemljotresu, dodajući da će se to uskoro znati.
Prema njenim rečima, ukoliko današnji udar nije bio završni, onda se može očekivati i "serija manjih, odnosno slabijih udara" čime će biti okončan današnji zemljotres.
"Postoji mogućnost za manje udare, a za par dana pouzdano ćemo znati o čemu se radi", rekla je direktorka Republičkog seizmološkog zavoda.
Pri takvim podrhtavanjima moguća su manja oštećenja na objektima, kažu seizmolozi.
Nema informacija o materijalnoj šteti
Mnogi građani u momentu potresa napustili su svoje stanove i kuće, a po prvim informacijama od zemljotresa nije pričinjena materijalna šteta, javlja dopisnik Tanjuga iz Prištine.
Zemljotres se osetio u Prištini, Kosovkoj Mitrovici, Zubin Potoku, Vranju i okolini.
Kako je saopštio Seizmološki zavod Crne Gore, zemljotres se osetio u Crnoj Gori a najviše u Rožajama, Beranama, Plavu, ali i u Podgorici.
Predsednik Opštine Zubin Potok Slaviša Ristić rekao je za agenciju Beta da za sada nema informacija o eventualnoj šteti zemljotresa.
Ristić je dodao da, iako se zemljotres snažno osetio, misli da nema ozbiljnijih oštećenja ili povređenih ljudi.
Kako su meštani Zubinog Potoka rekli za Internet portal RTS-a, zemljotres je trajao između 10 i 15 sekundi.
"Čim sam osetila zemljotres napustila sam kuću. Uplašila sam se pošto je podrhtavanje trajalo nekih 10 sekundi", kaže za sajt Sanja Karavelić.
U severnoj Kosovskoj Mitrovici je nakon potresa nestalo struje i u onim delovima grada koji su je prethodno imali.
"Bio je veoma jak zemljotres, struja je nestala a u jednom trenutku se činilo kao da će se kuća srušiti", rekao je za Internet portal RTS-a meštanin Kosovske Mitrovice Marko Radomirović.
Zemljotres na Kosmetu
U 14 časova i 38 minuta zemljotres jačine pet stepeni Rihterove skale pogodio je severni deo Kosova i Metohije, a osetio se u većem delu Srbije.
Kako RTS saznaje od direktorke Seizmološkog zavoda Slavice Radovanović, epicentar je bio u regionu Peći kod mesta Istok.
Pri takvim podrhtavanjima moguća su manja oštećenja na objektima, kažu seizmolozi.
Zemljotres odgovara intenzitetu od 6 do 7 stepeni Merkalijeve skale.
Mnogi građani u momentu potresa napustili su svoje stanove i kuće, a po prvim informacijama od zemljotresa nije pričinjena materijalna šteta, javlja dopisnik Tanjuga iz Prištine.
Zemljotres se osetio u Prištini, Kosovkoj Mitrovici, Zubin Potoku, Vranju i okolini.
Kako je saopštio Seizmološki zavod Crne Gore, zemljotres se osetio u Crnoj Gori a najviše u Rožajama, Beranama, Plavu, ali i u Podgorici.
Predsednik Opštine Zubin Potok Slaviša Ristić rekao je za agenciju Beta da za sada nema informacija o eventualnoj šteti zemljotresa.
Ristić je dodao da, iako se zemljotres snažno osetio, misli da nema ozbiljnijih oštećenja ili povređenih ljudi.
Kako su meštani Zubinog Potoka rekli za Internet portal RTS-a, zemljotres je trajao između 10 i 15 sekundi.
"Čim sam osetila zemljotres napustila sam kuću. Uplašila sam se pošto je podrhtavanje trajalo nekih 10 sekundi", kaže za sajt Sanja Karavelić.
U severnoj Kosovskoj Mitrovici je nakon potresa nestalo struje i u onim delovima grada koji su je prethodno imali.
"Bio je veoma jak zemljotres, struja je nestala a u jednom trenutku se činilo kao da će se kuća srušiti", rekao je za Internet portal RTS-a meštanin Kosovske Mitrovice Marko Radomirović.
Amnestija korisna za državu i građane
Usvajanje predloženog zakona o amnestiji biće još jedan dokaz mnogo odgovornije i ozbiljnije politike Srbije prema njenom rasejanju, od čega će korist imati i država i svi njeni građani ma gde živeli, rekao je ministar za dijasporu Srđan Srećković.
"Usvajanje zakona je još jedan jasan pokazatelj da je država spremna da vodi dugoročnu politiku prema rasejanju, koja će u velikoj meri unarediti ekonomske, kulturne i političke odnose matice i dijaspore", istakao je Srećković u intervjuu Tanjugu.
Zakon predviđa amnestiju za osobe za koje se sumnja da su od 18. aprila 2006. godine do dana stupanja na snagu zakona počinile krivična dela iz grupe delikata protiv Vojske Srbije, kao što je izbegavanje vojne obaveze.
Srećković je rekao da usvajanje zakona predstavlja "pruženu ruku saradnje i znak dobre volje države" prema svim mladim ljudima, državljanima Srbije, bez obzira na to gde imaju prebivalište.
Zakon je, prema rečima Srećkovića, prelazno rešenje do potpune profesionalizacije vojske koja se očekuje početkom 2011. godine, kada će problem vojne obaveze definitivno biti rešen, odnosno obaveza služenja vojnog roka biti ukinuta.
Srećković je napomenuo da se u ovom trenutku vodi oko 5.000 krivičnih postupaka protiv onih koji su izbegli služenje vojnog roka, ali da u inostranstvu ima oko 145.000 lica koja jesu vojni obveznici, od kojih mnogi nisu regulisali status, iako protiv njih nisu pokrenuti postupci.
"Usvajanje zakona ne znači oslobađanje od vojne obaveze, već se obustavljaju krivični postupci i brišu iz kaznene evidencije oni koji su osuđeni. Time pružamo mogućnost onima koji nisu regulisali status vezan za vojnu obavezu da ga regulišu i da se, ukoliko žele, vrate u zemlju ili čestim dolascima razvijaju političke, ekonomske, kulturne i druge odnose sa Srbijom", istakao je Srećković.
Cilj sprečavanje ispisa iz srpskog državljanstva
Srećković je negirao tvrdnje da akt o amnestiji podstiče na nepoštovanje zakona, navodeći da je to akt dobre volje države kojom šalje poruku mladim ljudima da su joj potrebni, da misli na njih i da želi da ostanu u Srbiji.
"Zakon ni na koji način ne znači podršku bilo kome ko je činio krivično delo i njegovim usvajanjem se ne dovodi u pitanje činjenica da je neko krivično delo izvršio. On neće podsticati kršenje zakona koji se odnosi na vojnu obavezu, jer će ona biti ukinuta", rekao je ministar.
Jedan od ciljeva zakona jeste i da spreči ispise iz srpskog državljanstva, jer je veliki broj ljudi to tražio zbog neregulisane vojne obaveze, rekao je Srećković i naveo da su građani u dijaspori sa oduševljenjem dočekali odluku države o amnestiji.
Ministar je istakao važnost privlačenja ekonomskih investitora iz dijaspore, jer je, kako je objasnio, njen ekonomski kapacitet ogroman.
Između ostalog, prema njegovim rečima, u prošloj godini su devizne doznake dijaspore iznosile 5,5 milijardi dolara, da su investitori iz dijaspore od 2000. godine do danas investirali oko 550 miliona dolara, a da u malim i srednjim preduzećima u čije su osnivanje investirali radi 22.000 ljudi.
"Sve to govori o mogućnostima dijaspore koje su do sada nedovoljno korišćene. Mi aktivnom politikom u poslednje dve godine vraćamo poverenje našeg rasejanja u državu i malo po malo, konrektnim koracima, uspostavljamo novu, bližu saradnju, od koje će svi imati ogromnu korist", istrakao je ministar dijaspore.
Ubistvo policajca nema nacionalnu pozadinu
Ubistvo policajca Željka Zečevića iz Tutina nema nacionalnu pozadinu, a neophodno je da pravosudni organi oštrije sankcionišu napade na službeno lice, poručili su ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić i direktor policije Milorad Veljović.
Dačić je na sednici skupštinskog Odbora za odbranu i bezbednost, koji je razmatrao informaciju o ubistvu Zečevića, rekao da i komemorativni skup i sahrana ubijenog policajca, kojima je prisustvovao veliki broj građana iz nacionalno mešovitih sredina, pokazuje da je to ubistvo izazvalo oštru osudu stanovništva tog područja juga Srbije.
Navodeći da je policijski posao težak i skopčan sa rizicima, ministar je naglasio da policajci u obavljanju odgovornih zadataka moraju da se pridržavaju pravila službe i zakona, podsetivši da su pokrenuti postupci i podnete krivične prijave protiv policajaca koji su prekoračili ovlašćenja.
Direktor policije je naglasio da u ubistvu Zečevića nema nikave nacionalne i verske pozadine, dodajući da su građani i lokalna samouprava osudili to ubistvo i dali punu podršku policiji.
Veljović je apelovao na pravosudne organe da "sve koji napadaju policajce tokom obavljanja časnih, odgovornih i rizičnih zadataka sankcionišu po zakonu, jer policiji treba pomoć u borbi protiv kriminala".
On je precizirao da je u 2008. godini zbog raznih napada na policajce protiv 2.020 osoba podneto ukupno 1.724 krivične prijave, a da je u 2009. godini taj broj i veći.
"Sve prijave nisu na neki način osuđujuće završene", rekao je Veljović.
Zečevića je prošle srede u selu Batrage, u opštini Tutin, na službenoj dužnosti, u policijskom automobilu, ubio Fahrudin Mavrić, koji je potom pobegao, a uhapšen je dva dana kasnije u selu Starčevići, neposredno uz administrativnu liniju prema Kosovu i Metohiji, s namerom da tamo pobegne.
Mavrić je posle hapšenja sproveden u Okružni zatvor u Novom Pazaru.
Stojadinović: Možda nisam udario Ilića
Optuženi Dejan Stojadinović iz Azanje izjavio je na početku suđenja u Višem sudu u Beogradu da nije imao nameru da fizički napadne lidera Nove Srbije Velimira Ilića, već da je sa njim hteo da raspravi zašto mu "Ilićevi prijatelji prete smrću i ne daju mu da prođe Knez Mihajlovom".
Stojadinović, okrivljen za nasilničko ponašanje na javnom skupu za koje je zaprećena kazna zatvora od šest meseci do pet godina, rekao je pred sudskim većem Višeg suda u Beogradu da protiv Ilića nema "ništa lično" i da misli da ga čak nije ni udario.
"Pritrčao sam u afektu Velji Iliću, ali nisam hteo da se fizički obračunam, nego da se sa njim raspravim. Kad sam prišao, masa je krenula na mene i počeo sam da mašem rukama. Mislim da ga čak nisam ni udario", rekao je Stojadinović.
optuženi je rekao da je hteo da se izvuče iz mase i da ga je policajac odvukao do ulaza u najbližu zgradu, ali da su ljudi tu nastavili da ga tuku pesnicama i letvama, pa su u metežu daskom udarili i policajca.
Kako je objasnio, do incidenta tokom stranačkog skupa NS i DSS u Knez Mihailovoj, 5. februara 2009. godine, došlo je nakon što su ga dvojica muškaraca sprečila da prođe pored okupljenih, zapretivši mu da će "proći kao Đinđić".
Optuženi je sudiji pokazao da na ruci ima istetoviran lik bivšeg premijera Srbije Zorana Đinđića, ali nije mogao da kaže zašto mu je upućena takva pretnja i da li su te dve osobe bile pripadnici stranačkog obezbeđenja.
"Hteo sam da priđem Iliću i da ga pitam zašto oni meni prete smrću", rekao je Stojadinović i priznao da je u afektu lideru NS dobacivao "lopove" i "svi ste vi političari isti", ali ne i da je rekao da će sve da "pobije", kako je navedeno u optužnici.
Stojadinović je rekao da je na dan stranačkog skupa DSS-a i NS-a bio u Beogradu da bi u beogradskoj policiji rešio probleme koje ima zbog poternice koja je za njim bila izdata jer nije odslužio vojni rok.
Naveo je da poslednje tri godine nije član nijedne stranke i da je Ilića video jednom, 2001. godine u Azanji na mitingu tadašnje Demokratske opozicije Srbije.
Suđenje Stojadinoviću biće nastavljeno 6. aprila, a trebalo bi da u svedoče Velimir Ilić i funkcioneri NS-a i DSS-a Dubravka Filipovski, Jovan Marić i Miroslav Markićević.
Pronađeno telo u Ibru
Zamenik regionalnog direktora Kosovske policije Ergin Medić rekao je Fonetu da je pronađeno telo Dragana Denića (56) iz Žitkovca, kod Zvečana, čiji je nestanak prijavljen 3. marta ove godine.
"Telo je pronađeno juče oko 16.30 u Ibru, u ataru sela Srbovca. Na telu nema vidljivih tragova nasilja, ali je ono upućeno na obdukciju u Klinički centar u Prištini", rekao je Medić.
Prema rečima meštana, sumnja se da se Denić okliznuo i upao u reku.
Medić kaže da policija radi na utvrđivanju svih detalja tog slučaja.
Skuplja struja tek nakon privrednog rasta
Ministar energetike Petar Škundrić izjavio je da gas neće poskupeti u ovoj grejnoj sezoni, a da će se korigovanje cene struje razmatrati tek nakon industrijskog rasta u Srbiji.
Škundrić je novinarima u Privrednoj komori Srbije rekao da nema smisla da se sada razgovara o poskupljenju struje jer je stav vlade da se u zavisnosti od oživljavanja industrijske proizvodnje i ukupne ekonomije, razmotre uslovi korigovanja cene struje u toku ove godine.
"Takvu odluku nećemo donositi, dok ne budemo imali tu analizu i realne pokazatelje industrijskog rasta u Srbiji", istakao je Skundrić.
Odgovarakjući na na pitanje da li će Srbija rešiti problem posredničke kompanije "Jugorosgas", posle najave rukovodstva "Gasproma" da će ukinuti posredničke kompanije u zemljama sa kojima posluje, Škundrić je izrazio sumnju u tačnost takve infiormacije jer kako je rekao, "Gasprom" u zemljama koje snabdeva gasom ima ćerke - firme, koje posluju pod sličnim uslovima kao i u Srbiji.
Srbija je imala određene pogodnosti koje nisu imale druge zemlje, podsetio je Škundrić, istakavši da mi, na primer, nismo plaćali penale na ugovore za neisporučene količine gasa, za razliku od drugih država, koje se snabdevaju gasom od "Gasproma".
Škundrić je ukazao da nisu tačne informacije da je u Srbiji gas bio skuplji nego u drugim državama, koje se snabdeavaju od te ruske kompanije.
Govoreći o isporuci mazuta toplanama, Škundrić je rekao da Ministarstvo energetike nije nadležno za rešavanje tog problema, iako utiče na ubrzavanje postizanje dogovora između toplana i snabdevača.
"Razmotrićemo sve mogućnosti da građani ne budu u neprilikama, koje nastaju kada nema dovoljno energenata", rekao je Škundrić i apelovao na toplane da izvršavaju svoje obaveze prema dobavljačima.
Otpad novi izvor energije
Ministar rudarstva i energetike izjavio je da se komunalni otpad može tretirati kao novi i trajan izvor energije.
Škundrić je ocenio da pretvaranje otpada u energiju predstavlja sve važniju temu sa aspekta očuvanja životne sredine, ali i poboljšanja energetske efikasnosti.
Prema njegovim rečima, otpad je resurs koji se može pretvoriti u energiju postupkom najviše energetske efikasnosti, u trenutku kada sve više rastu potrebe u svetu za energijom, a otpad predstvlja problem za očuvanje životne sredine.
Škundrić je rekao da se pretvaranje otpada u energiju obavlja postupkom direktnog sagorevanja ili pirolitičkom razgradnjom, sa vrlo malim ostatkom u vidu gasa koji odlazi u atmosferu ili minimalnim količinama čvrstog otpada.
Ministar je pozvao lokalne samouprave da pronađu investitore zainteresovane za ovaj proces.
Otpad novi izvor energije
Ministar rudarstva i energetike Srbije Petar Škundrić izjavio je da se komunalni otpad može tretirati kao novi i trajan izvor energije.
Škundrić je, na sastanku Udruženja Privredne komore Srbije za energetiku, ocenio da pretvaranje otpada u energiju predstavlja sve važniju temu sa aspekta očuvanja životne sredine, ali i poboljšanja energetske efikasnosti.
Prema njegovim rečima, otpad je resurs koji se može pretvoriti u energiju postupkom najviše energetske efikasnosti, u trenutku kada sve više rastu potrebe u svetu za energijom, a otpad predstvlja problem za očuvanje životne sredine.
Škundrić je rekao da se pretvaranje otpada u energiju obavlja postupkom direktnog sagorevanja ili pirolitičkom razgradnjom, sa vrlo malim ostatkom u vidu gasa koji odlazi u atmosferu ili minimalnim količinama čvrstog otpada.
Ministar je pozvao lokalne samouprave da pronađu investitore zainteresovane za ovaj proces.